15 September 2015

TL kontinua iha nivel insufisiente ba Indise Transparénsia Orsamentál

OBS 2015: Timor-Leste kontinua iha nivel insufisiente ba Indise Transparénsia Orsamentál – Governu kontinua taka informasaun ne’ebé sidadaun sira presiza atu komprende no influensia uza osan públiku nian.


Relatóriu global ida ne’ebé independente tebes hetan katak Timor-Leste kontinua limita fahe informasaun ba públiku no haklekar sai katak sistema kontabilidade orsamentál nasaun nian ne’e fraku teb-tebes.


International Budget Partnership (IBP) nia relatóriu ba Open Budget Survey 2015 fó sai katak Timor-Leste falla atu aumenta maka’as nia esforsu ba transparénsia nian kona-ba fahe nia informasaun orsamentál ba nia sidadaun sira. Ne’e mak relatóriu ba dala lima hosi IBP, relatóriu ida ne’ebé independente tebes iha mundu, ne’ebé mai hosi survey ne’ebé komparativu duni kona-ba transparénsia orsamentál, ho partisipasaun sidadaun, no instituisaun monitorizasaun sira ne’ebé independente iha prosesu orsamentál. Kombinasaun hosi komponente sira ne’e mak sai tiha pillar importante ba sistema kontabilidade orsamentál nian.

Hosi avaliasaun ba nasaun 102, Survey 2015 nee hetan katak Timor-Leste seidauk hadi’ak natoon atu muda sai hosi kategoria médiu iha Índise Orsamentál ne’ebé Nakloke “Open Budget Index (OBI)”, ne’ebé uza kritériu sira ne’ebé internasionalmente koñesidu atu fó pontuasaun transparénsia nian ho eskalaun hosi 0-100. Nasaun ne’ebé hetan pontu 61 ba leten iha OBI mak bele konsidera nudár nasaun ne’ebé fornese informasaun ba públiku ho sufisiente.

Timor-Leste nia pontuasaun OBI nian iha 41, katak Governu nia informasaun orsamentál ba públiku limitadu tebes. Governu la fó informasaun ne’ebé sufisiente ba sidadaun sira atu nune’e sira bele komprende didi’ak orsamentu no mós atu halo Governu sai kontavel. Timor-Leste iha fatin kategoria médiu iha OBS 2010 no 2012 tanba Governu la publika Pre-Budget Statement (Envelope Fiskál no Orsamentu Sirkulár), Analiza Semestral ba Orsamentu (Mid-Year Review), no la iha inkonsistensia ba publikasaun Relatóriu Trimestral (In Year Report) no Matadalan Sidadania nian.

“Bainhira Governu laiha kontabilidade iha nia orsamentu rasik, entaun susar tebes ba povu Timor-Leste atu bele garante katak sira nia osan ne’e sei uza ba sira nia moris di’ak,” tenik Juvinal Dias, Peskizadór ba asuntu ekonomia no rekursu naturais iha La’o Hamutuk, ne’ebé hala’o peskiza ba Timor-Leste. “Governu loloos tenke publika relatóriu orsamentál trimestral no annual nian tuir tempu, loke partisipasaun públiku nian ba prosesu preparasaun orsamentál nian, no prosesu diskusaun orsamentál labele taka ba públiku, hanesan tinan rua ikus ne’e hala’o hosi Komisaun Eventual.”

Jerálmente, OBS 2015 ne’e hetan katak nasaun 98 hosi nasaun 102 ne’ebé hetan avaliasaun ne’e menus sistema ida ne’ebé adekuadu atu asegura katak osan povu nian ne’e uza tuir dalan ne’ebé efisiente no efikás. Nasaun 98 ne’e falla iha mínimu pillar kontabilidade nian ida hosi pillar tolu seluk (transparénsia, partisipasaun públiku, no fiskalizasaun ne’ebé forte); no nasaun 32 hosi nasaun 98 hirak ne’e monu iha pillar tolu ne’e tomak. Sistema kontabilidade orsamentál ne’ebé fraku tebes iha mundu tomak hatudu hela ameasa ba implementasaun akordu internasionál sira ne’ebé importante, hanesan Nasoins Unidas nia Meta Dezenvolvimentu Sustentável ne’ebé hein atu deside iha Konferénsia Klimátika iha Paris iha 2015.

Iha Pillar primeiru Transparénsia, iha nasaun 24 de’it mak lakon eskalaun ida hosi eskalaun hat ne’ebé iha. Sira nia pontuasaun ne’e liu 60 hosi 100 iha OBI, no nasaun hirak ne’e fó informasaun ne’ebé sufisiente ba nia sidadaun sira ne’ebé bele ajuda sira hodi tau matan ba Governu ne’ebé uza povu nia osan. Ne’e aviza mai ita katak, nasaun 78 seluk , inklui Timor-Leste, ne’ebé fó informasaun orsamentu ne’ebé insufisiente sai uma ba 68% populasaun mundu nian. Nasaun 17 hosi nasaun sira ne’e mak la fó informasaun natoon ka laiha duni informasaun orsamentál ba sira nia sidadaun.

Maski nune’e, estudu ne’e identifika katak transparénsia orsamentál ne’e jerálmente hetan mudansa – deskobrevimentu foun sira ne’e konsistente ho relatóriu anterior sira. Rata-rata pontuasaun OBI nian sa'e to 45. Iha duni progresu ne’ebé forte, partikulármente entre nasaun no rejiaun balu ne’ebé antes ne’e la transparente, inklui Repúblika Kyrgyz (ne’ebé nia OBI ne’e sa’e besik dala tolu), Tunisia (nia OBI efetivamente sa’e dala haat), no Áfrika Osidentál Française.

Bainhira ita junta tiha nasaun sira ne’ebé nia transparénsia fraku ne’e sai ida, ne’e hanesan hamenus oportunidade partisipasaun no tau matan povu nian. Ho pontu 60 ka menus iha parte survey ida ne’e, iha nasaun 95 hosi nasaun 102 mak falla atu fó oportunidade ba partisipasaun públiku nian. Tuir mai, survey mós hetan katak peskiza lejizlativa nian no kapasidade analitiku, no mós kualidade sistema garantia iha maioria órgaun auditoria nian ne’e fraku, hodi fó ameasa ba abilidade instituisaun tau matan sira atu bele efikás hodi asegura povu nia osan.

Timor-Leste nia pontuasaun 10 kona-ba oportunidade ne’ebé Governu fó ba partisipasaun públiku nian iha prosesu orsamentál nian. Ho hanoin atu haforsa Timor-Leste nia instituisaun fiskalizasaun formal sira, pontuasaun ba lejizlatura iha 45 no pontuasaun ba instituisaun supreme ba audit nian ne’e 83. Figura sira ne’e bele hetan mudansa di’ak liután bainhira Governu envolve partisipasaun povu nian bainhira prepara orsamentu estadu nian, Parlamentu tenke garante katak diskusaun no debates orsamentál ne’e sai nakloke liu, katak la uza ona Komisaun Eventual atu deside orsamentu estadu nian. Aleinde ne’e, Governu tenke publika relatóriu audit Tribunal das Contas nian kompletu ne’ebé inklui deklarasaun finanseiru sira ba públiku.

Bainhira ita kombina pillar tolu ne’e tomak, iha de’it nasaun hat hanesan Brazil, Norwegia, Áfrika du Súl no Estadus Unidus mak fó transparénsia orsamentál ne’ebé sufisiente, estabiliza oportunidade ne’ebé sufisiente ba partisipasaun públiku nian no iha instituisaun formal sira ne’ebé halo fiskalizasaun ne’ebé adekuadu.

Pelu kontráriu, survey ne’e hetan katak nasaun 32 mak la sufisiente iha pillar tomak kontabilidade nian. Númeru nee inklui nasaun lubuk ne’ebé konsistente hodi la fó ka laiha duni informasaun orsamentál nian, hanesan: Aljeria, Bolivia, Cambodia, Xina, Giné Equatorial, Fiji, Iraq, Myanmar, Qatar, no Saudi Arabia.

“Públiku presiza asesu ba informasaun orsamentál no oportunidade atu partisipa iha prosesu orsamentál nian. Fiskalizasaun hosi lejizlatura sira no instituisaun auditoria sira ne’ebé la’o hamutuk ne’e sei kontribui ba uza osan povu nian sai kontavel liu,” tenik Warren Krafchik, Diretór Ezekutivu International Budget Partnership. “Haburas órgaun evidénsia nian indika ‘check and balance’ fó rezultadu di’ak ba povu, espesialmente sira ne’ebé kiak ka vulneravel tebes.”

Maski nune’e, progresu substansial bele atinje lalais. Porezemplu, survey hetan katak maioria nasaun sira ne’ebé menus transparente ne’e loloos prodús sira nia informasaun orsamentál ne’ebé signifikante ba sira nia uzu internal; rezultadu boot bele hetan liu hosi kustu ki’ik ida liu hosi publika dokumentu sira ne’e iha Governu nia website.

Meius no mekanizmu atu estabelese pillar kontabilidade orsamentál hirak ne’e loloos iha liman hela. Maibé ikus mai, atu promove transparénsia, partisipasaun no fiskalizasaun ne’e besik sempre fila ba kestaun vontade polítika.

“Timor-Leste nia progresu ne’ebé fraku ne’e fó preokupasaun boot ba ita nia sistema orsamentál nasionál nian atu sai transparente no kontavel liu,’ hateten Juvinal Dias. “Governu tenke foti pasu sira tuir mai atu bele halo mudansa ida ne’ebé rápidu liu hanesan publika informasaun orsamentál nian ba públiku, loke oportunidade ba partisipasaun povu nian iha prosesu halo orsamentu estadu no haforsa fiskalizasaun orsamentál nian hosi órgaun lejizladór no auditoria nian”.

Ita boot bele download verzaun PDF artigu ida ne'e iha Ingles ka Tetum, ka relatoriu global ka Timor-Leste husi Open Budget Survey tinan 2015 iha Ingles.

Kona-ba Open Budget Survey 2015


Relatóriu foun ne’e ezamina transparénsia orsamentu estadu nian daudauk nee, no oinsá nia mudansa durante ne’e, nivel oportunidade ba partisipasaun públiku iha prosesu orsamentál ne’ebé iha, no ezamina forsa instituisaun formal rua ne’ebé tau matan ba prosesu ne’e, legislatura no instituisaun supremu auditoria. Relatóriu ne’e bazeia ba International Budget Partnership nia Open Budget Survey, úniku instituisaun independente iha mundu ne’ebé mak sukat transparénsia, partisipasaun ka fiskalizasaun orsamentu. Peskiza ne’e hala’o hosi peritu orsamentu independente hosi nasaun ida-idak hosi nasaun 102 ne’ebé partisipa iha survey no hetan peer-reviewer anonimu ida hosi peritu seluk ne’ebé iha koñesimentu di’ak kona-ba asuntu orsamentu iha nasaun ida-idak nian. Governu iha nasaun hot-hotu ne’ebé partisipa iha peskiza ne’e mós hetan konvite atu halo revista no fó komentáriu kona-ba rezultadu sira nee, no nasaun barak mak uza oportunidade ne’e hodi halo revista.

Survey 2015 mak versaun dala lima nian hosi avaliasaun global ne’e, ne’ebé halo ba dala uluk nian iha 2006.

Pillar Kontabilidade Orsamentais

Survey ne’e inklui pergunta faktuais 140 ne’ebé avalia pillar kontabilidade orsamentais tolu. Transparénsia orsamentál sukat liu hosi hatán pergunta 109 iha survey ne’e, ne’ebé mak prodús pontuasaun entre 0 no 100 iha Open Budget Index (OBI). Pillar segundu mak avalia liu hosi uza pergunta 16 ne’ebé hodi sukat oportunidade ba partisipasaun públiku. Pergunta 15 ikus iha Survey ne’e sukat forsa pillar fiskalizasaun nian, ne’ebé kompostu hosi legislatura no instituisaun suprema auditoria nasaun ida-idak nian, no hetan rezultadu ketak ba instituisaun ida-idak.

Atu hetan relatóriu kompletu no rekursu seluk, inklui rezultadu espesífiku ba nasaun ida-idak nian, favor vizita: www.openbudgetsurvey.org

No comments:

Post a Comment