01 April 2015

LH sujere katak Timor-Leste tenke hamenus despeza iha Orsamentu Retifikativu 2015

Atu hetan submisaun ida ne’e no dokumentu sira seluk kona-ba Orsamentu Retifikativu 2015, iha lian Tetum no Ingles, bele vizita web ka download submisaun iha English ka Tetum.

Iha loron 26 Marsu 2015, Komisaun C Parlamentu Nasional konvida La’o Hamutuk atu fahe hanoin kona-ba Retifikasaun Orsamentu Estadu 2015. Ne’e duni La’o Hamutuk halo submisaun ida ne’ebé haruka ona ba Komisaun C iha loron 30 Marsu. Iha karta ne’e La’o Hamutuk hato’o kona-ba oinsá Estadu Timor-Leste bele hamenus despeza no promove sustentabilidade fiskál iha nasaun foun ida ne’e.

Submisaun ida ne’e bazeia ba preokupasaun rua:
  1. Orsamentu Retifikativu ne’ebé Governu aprova la refleta kondisaun real ne’ebé oras ne’e daudaun Timor-Leste enfrenta. Folin mina iha merkadu internasionál tun no ida ne’e fó impaktu ba reseita husi mina no gas. Iha tempu hanesan folin moeda dolar EUA nian sa’e, no nudár rezultadu, investimentu Fundu Petrolíferu ne’ebé Timor-Leste halo iha moeda seluk nia retornu sai menus mós.
  2. Orsamentu Retifikativu ne’e la refleta Governu nia esforsu atu redús despeza no promove efikás no sustentabilidade fiskál. La’o Hamutuk hanoin katak iha tinan ne’e, Governu Timor-Leste iha oportunidade ne’ebé di’ak atu uza rikusoin povu nian atu hadi’ak liu tan povu hotu nia moris, liuliu ba futuru.
Oinsá mak Governu bele hamenus despeza públiku?  La’o Hamutuk hanoin katak bele hamenus despeza Estadu, tanba konsiderasaun ba asuntu hirak tuir mai ne’e.
  • Halo kalkulasaun foun ba Rendimentu Sustentável Estimativu (RSE) iha Orsamentu Retifikativu 2015
Revizaun ida ne’e bele refleta katak folin mina ne’ebé tun maka’as iha merkadu mundiál, no ida ne’e hamenus estadu nia reseita. RSE atuál tenke tun hosi tokon $638 ba tokon $504. RSE tokon $638 ne’e prepara iha 2014 wainhira folin sei aas hela.  Iha tempu ne’ebá (2014) folin mina Brent kada barríl mak $108. Maibé folin mina iha merkadu tun ki’ik liu $50 kada barríl.

Governu deside ona sei mantén nafatin montante tokon $1,570 iha Orsamentu Retifikativu ba 2015. Bazeia ba total orsamentu ida ne’e, Governu planu atu foti tokon $1,327 husi Fundu Petrolíferu ne’ebé kompostu hosi tokon $638 RSE, no foti tan tokon $689 dala ida husi Fundu.

Tuir kalkulasaun RSE atuál La’o Hamutuk nian, ne’ebé bazeia ba folin mina ne’ebé tun, Governu tuir loloos tenke redús RSE ba tokon $504. Ida ne’e tanba Timor-Leste lakon tokon $71 husi impaktu folin mina ne’ebé tun, lakon tokon $13 husi investimentu tanba mudansa iha folin moeda Dolar EUA, no lakon tokon $50 husi produsaun iha futuru tan razaun komersiál.

Hodi redús RSE ba tokon $504 Governu sei foti de’it tokon $1,048 husi Fundu Petrolíferu ba tinan ida ne’e, no redús mós orsamentu ba maizumenus tokon $1,291 nune’e bele hamenus despeza Estadu nian kuaze tokon $279 iha 2015.
  • Atualmente kustu ba bens no servisu reduzidu ona.
Orsamentu Retifikativu tenke refleta katak kustus ba bens no servisu sira redús ona tanba liu husi prosesu restruturasaun, númeru membru Governu oras ne’e hela 38 de’it ona.

Governu mós bele poupa maizumenus tokon $50 husi presu kombustivel ba jeradór no veíkulu sira, tanba folin kombustivel iha grosir ne’e tun besik metade kompara ho folin kombustivel tinan ida liubá.

Estadu mós bele poupa kuaze tokon $50 atu sosa servisu no sasán husi nasaun importadór sira ne’ebé la uza moeda dolar EUA tanba moeda ne’ebé oras ne’e Timor-Leste uza, nia folin troka boot liu moeda hanesan Rupiah no seluk tan. Ita labele fó ba importadór sira de’it mak atu hetan benefísiu husi folin Dolar ne’ebé forte.
  • Revee fali kustu projetu atu nune’e bele protege liu tan rikusoin povu nian.
Gastus ba mega projetu sira hanesan Projetu Tasi Mane, Portu Tibar, ZEESM no seluk tan ne’e bele lakon osan de’it. Durante ne’e kustu operasional no vantajen husi projetu sira ne’e seidauk klaru, no Governu kontinua soe osan povu nian ba projetu hirak ne’e. Ita mós tenke konsidera katak implementasaun projetu sira ne’e iha Timor-Leste dala barak karun liu kompara ho iha rai seluseluk. Tan ne’e ami sujere atu labele gasta osan barak tan ba projetu sira ne’ebé seidauk hatene se sei fó benefísiu klaru ba Timor-Leste atu nune’e bele evita lakon osan barak liután.
  • Evita dotasaun la nesesáriu sira.
Alokasaun orsamentu ba ZEESM porezemplu, Governu hakarak atu aloka tan tokon $10 iha Orsamentu Retifikativu nian, no fó mós tokon $1.5 atu selebra kolonizasaun Portugés nian ba povu Timor. Ida ne’e la nesesáriu, no horisehik Komisaun Eventual iha PN aumenta ho tokon $50 tan. La’o Hamutuk hanoin katak wainhira halo dotasaun foun Deputadu sira tenke hatene ona progresu balun husi osan tokon $82 ne’ebé aloka uluk ona ba ZEESM. La’o Hamutuk hanoin katak projetu ZEESM la iha klareza ba sistema aprovizionamentu, kontabilidade no viabilidade. Vantajen ba Timor-Leste mós ita seidauk hatene.
  • Ita labele depende ekonomia Timor nian ba petróleu.
Iha relatóriu ikus ADB halo hatete katak “Ho produsaun mina ne’ebé hamenus daudaun no folin enerjia ne’ebé ki’ik indika nesesidade atu diversifika ekonomia [Timor-Leste nian] liu husi enkoraja investimentu privadu.” No sira bolu atensaun katak “Nu’udar reseita husi kampu sira ne’ebé iha komesa menus ona, presiza iha polítika fiskál ne’ebé prudente atu evita poupansa Fundu Petrolíferu atu mohu ho lalais.”

Investimentu ne’ebé boot tenke halo mós ba setór sosiál no ekonomia sira seluk hanesan edukasaun, saúde, agrikultura no indústria ki’ik sira.  Despezas boboot ba projetu hanesan Tasi Mane atu sai nudár báze indústria ba ekonomia Timor ne’e risku tebes.

La’o Hamutuk halo estimatizasaun katak se Governu kontinua ho lala’ok despeza ida agora ne’e, Fundu Petrolíferu sei bele finansa de’it orsamentu Estadu nian tinan 5 to’o tinan 8 hafoin 2020 wainhira Bayu-Undan maran ona. Tanba ne’e La’o Hamutuk husu atu desizaun sira halo ho prudente no matenek liután ba futuru Timor-Leste nian.
La’o Hamutuk konsidera katak retifikasaun orsamentu la’ós atu nune’e aumenta de’it despeza, maibé mós responsabilidade ida ba Governu atu hamenus despeza estadu. No hirak ne’e tenke tetu ho di’ak bazeia ba situasaun ne’ebé Timor-Leste hasoru oras ne’e daudaun no iha futuru. Ami hanoin katak tinan 2015 mak oportunidade di’ak ba Governu atu poupa osan, halo jestaun di’ak ba finansa públiku ho responsavel liu tan atu nune’e bele benefisia jerasaun Timoroan ohin loron no futuru.
 
Komunikadu Imprensa ne’e halo molok relatóriu husi Komisaun Eventual nian publika. Maibé tuir pareser ne’ebé iha, maski total orsamentu la muda maibé Komisaun Eventual deside aloka tan tokon $50 ba ZEESM no ko’a Fundu Infrastrutura balun.  Ami preokupa tebes kona ba kuak ZEESM nian, bele konsume montante boot husi povu nia rikusoin, no karik sei laiha benefísiu klaru ba povu Oekusi ka povu Timor-Leste tomak.

Hanesan ho prosesu orsamentu sira seluk iha pasadu, Komisaun Eventual ho jenerosidade ne’ebé boot ba ZEESM, aumenta dotasaun durante 2015 nian ba tokon $133.5. Maski kresimentu PIB iha Timor-Leste monu ona ba ‘mid-single-digits’, no reseita mina-rai nian tun, osan ZEESM nian ba 2015, ne’ebé aloka nudár ‘transferénsia públiku’ la ho espesialidade no kontabilidade, sa’e maka’as tebtebes:
  •     Tokon $  9.9 iha Proposta Orsamentu Governu nian (Out. 2014)
  •     Tokon $ 81.9 mak aprova iha Parlamentu Nasional (Dez. 2014)
  •     Tokon $ 93.4 iha Governu nia Proposta Orsamentu Retifikativu (Fev. 2015)
  •     Tokon $133.4 ne’ebé Komisaun Parlamentar nian rekomenda (Mar. 2015).

No comments:

Post a Comment