25 June 2014

Nauk ona husi Timor-Leste

La’o Hamutuk fó ona avizu ba tinan barak nia laran katak riku soin petróleu Timor-Leste, bainhira hare hosi kuak iha ita nia sistema jestaun no nivel esperiénsia no kapasidade ne’ebé limitadu, Timor-Leste sai tiha alvu atu nauk. Kriminozu sira iha mundu tomak laran monu tanba Timor-Leste gasta dolar biliaun kada tinan, no sira kaben turu ba ita nia biliaun $16 iha Fundu Petrolíferu. Ohin loron, ami nia ta’uk sai tiha realidade.

Ofisiais FBI nian iha EUA kaer ona cidadaun EUA ne’ebé moris iha Nigeria Bobby Boye kinta-feira liu ba, akuza nia ho krime hitu ne’ebé involve nauk osan liu tokon $3.5 hosi Povu Timor-Leste.

Boye mai Timor-Leste iha 2010 nudár parte ida hosi programa asisténsia hosi Noruega iha Setór Petróleu ho valor tokon $ 4 ba programa tinan hat nian ne’ebé hotu iha 2012, no nia servisu nudár assessor iha Diresaun Nasionál ba Reseita Petróleu iha Ministériu Finansas to’o tinan kotuk. Tuir FBI, Boye kria kompañia legal falsu ida iha New York no uza kompañia ne’e atu hetan kontratu ho valor tokon $7.8 hosi Ministériu Finansa Timor-Leste. Timor-Leste la hatene katak “Opus & Best” nudár kompañia ne’ebé la eziste ka Boye mak iha kompañia ida ne’e nia kotuk. Aliende ne'e, Timor-Leste seidauk hatene kona-ba nia istoria tinan sanulu hanesan bosok-teen, koruptor, na'ok-teen, no kriminoso.

Ofisiais Timor-Leste nian hahú deskonfia hafoin halo pagamentu liu tokon $3.5 ba Boye nia kompañia falsu ida ne’e durante 2012. Ema hateten ami katak hafoin ne’e, Timor-Leste nia ofisiais sira servisu hamutuk ho FBI EUA, Ministériu Negósiu Estranjeiru Noruega no dala ruma ema seluk tan, atu dezenvolve kazu kontra Boye.

Tuir FBI nia dokumentu legal katak, Boye gasta osan sira ne’ebé nia nauk ne’e atu sosa rai pedasuk haat iha New Jersey, karreta luxu tolu (inklui Rolls Royce no Bentley) no sasán sira seluk tan. Karik provadu sala ho alegasaun tomak, Boye bele hetan pena prizaun ba tinan 140, ho multa dolar tokon balu, no tenke selu fali osan ne’ebé nia hetan hosi nauk ne’e.

La’o Hamutuk iha informasaun no dokumentu kona-ba nia kazu ida ne’e iha ami nia pájina web, ne’ebé sei atualiza bainhira ami hetan tan informasaun.

Bobby Boye dudu Governu Timor-Leste atu akuza ConocoPhillips no kompañia mina-rai sira seluk ne’ebé lohi atu selu sira nia taxa ba Timor-Leste, lori kazu lubuk liu sanulu resin rua hodi kontra sira ho valor rihun tokon dollar. Kompañia sira selu osan sira ne’e maibé nafatin protesta atu selu hodi hanoin atu evita atu selu barak liu tan multa, nune’e sira lori kazu ba arbitrajen. Kazu barak hosi ne’e agora iha ona painél arbitrajen nia oin iha Singapore, ne’ebé sei deside servisu Boye nian iha Timor-Leste ne’e lejítimu ka lae.
Aleinde hetan saláriu hosi Noriega no osan ne’ebé nia hetan hosi nauk nian (fraude), Boye mós saláriu rihun $250 hosi Fundu Kontinjénsia hosi Governu Timor-Leste durante 2011, ne’ebé halo nia nudár ema ida ne’ebé hetan saláriu ida ne’ebé as liu iha rai ida ne’e. Bainhira ami hakarak atu hatene asuntu ida ne’e iha fulan Novembru 2012, La’o Hamutuk husu ba Boye buat ne’e, no nia hatán:
“Primeiru Ministru Timor-Leste ho rekomendasaun hosi Vice Ministru Finansa, DG Reseita no Alfándega no Diretór Nasionál ba Diresaun Nasionál Reseita Petróleu nian aprova kompensasaun adisionál ba ha’u bazeia ba ha’u nia dezempeñu. Kontratu servisu ho Norwegia (ne’ebé hakotu ona) la impede kompensasaun adisionál ne’ebé ha’u hetan hosi Governu Timor-Leste ba servisu ne’ebé ha’u halo durante kalendáriu 2011. Atu simu ida ne’e ka lae, daudauk ne’e labele debate. ...
   “Atu hateten loloos katak ema ne’ebé hakarak atu husu pergunta tenke la’o ba oin no halo ida ne’e maibé ha’u sei enkoraja sira atu mós hare ba rezultadu servisu ne’ebé ha’u halo iha ne’e. Aleinde hosi buat la'os tanjivel seluk hanesan hasa’e kapasidade, estrutura iha Diresaun Nasionál Reseita Petróleu, ha’u lori duni ona liu tokon $300 reseita adisionál ba TL liu hosi esforsu mesak ne’ebé la’ós de’it atu ke’e de’it ida iha leten maibé atu konsidera saida mak iha ba kadoras ba TL.

   “Ha’u gasta maizumenus oras 14 ba loron ida, loron hitu iha semana ida ba saida mak ha’u halo iha ne’e. Ha’u nia talentu ne’e fasil atu lori ba mai no karik ema ruma iha Governu laran ka hosi li’ur hanoin katak ha’u hetan pagamentu ida ne’ebé barak liu, ha’u prefere liu atu sai lalais liu, hodi nune’e sira bele buka ema seluk ne’ebé baratu liu atu troka ha’u.”
Ami la duvida katak Boye servisu maka’as duni – aléinde ba nia servisu nudár assessor ida, nia mós sub-subar halo servisu tomak ba kompañia falsu ida (ka maizumenus nato’on atu fó atensaun hodi la hatudu nia an). No nia sai lalais bainhira ema hahú husu pergunta sira .... maibé hare ba nia la nato’on lalais hodi evita polisia EUA sira.

Ami buka atu aprende liu tan kona-ba kazu Boye, no preokupa hela karik iha ema EUA seluk ka Timor oan balu involve iha kazu ne’e. Timor-Leste tenke sente sorte katak Boye foti de’it tokon $4 hosi ita (maizumenus hanesan ho despeza mensal Ministériu Saúde nian). Uza kazu ne’e nudár lisaun ba ukun na’in sira, sidadaun no ema hotu ne’ebé fiar katak Timor-Leste nia riku-soin limitadu ne’ebé tenke uza atu hadi’ak moris ita nia povu sira.

Autoridade EUA nia hateten katak nia iha tinan 50, aas 190 cm, todan 96kg, nia fuuk metan no nia matan moreno.

Atualiza loron 6 Outubru: Iha loron 20 Juñu, loron ida hafoin FBI kaptura Bobby Boye, juiz ida fó liberdade kondisionál (TIR) ba nia hafoin diskusaun minutu sanulu iha tribunal. Boye promete nia uma (liman los) hanesan garantia ho valor tokon dolar $1.5.

Iha loron 2 Jullu, juiz ida adia prosesu iha tribunal to’o loron 22 Agosto atu fó tempu ba Boye nia advogadu no Ministériu Públiku atu hetan akordu (admite ba krime ki’ik liu) at kansela julgamentu "atu servi interese justisa."  Iha fulan Agosto, juiz adia prosesu liu tan, to'o loron 22 Outubru.

Bele hetan informasaun detalladu liu iha website La'o Hamutuk nian.

No comments:

Post a Comment