22 June 2013

Gov. & parseiru sira tenke dezenvolve ekonomia ho sériu

Durante loron 19-20 Juñu 2013, Ministériu Finansas Timor-Leste nian sai na’in ba Reuniaun Anuál ho Parseirus Dezenvolvimentu Timor-Leste nian (TLDPM) iha Dili. Fongtil husu La'o Hamutuk atu fó aprezentasaun kona ba Dezenvolvimentu Ekonómiku, no ami halo blog ida ne'e husi aprezentasaun ida ne'e. Ita bele hetan aprezentasaun no dokumentu sira iha Tetum no Ingles husi ami nia pájina web kona-ba TLDPM 2013. PowerPoint husi aprezentasaun ida ne'e (mós Ingles).

Deklarasaun Sosiedade Sivíl
ba Enkontru Timor-Leste ho Parseiru Dezenvolvimentu iha 2013
Setór Ekonómiku

Dezenvolve husi La'o Hamutuk, World Vision Timor-Leste, Kolping Nasionál Timor-Leste, Luta Hamutuk, Juventude ba Progresu no Lezival.

Timor-Leste presiza dezenvolve ekonomia ida ne’ebé ekuitavel no sustentável.

Ba da uluk, ami apresia tebes ba Governu Timor-Leste no Parseiru Dezenvolvimentu sira ne’ebé hadi’ak sira nia kooperasaun ho Sosiedade Sivíl, inklui apresia Yellow Road Workshop foin lalais ne’ebé hala’o ona husi Governu konvida ami atu diskute kona-ba dezenvolvimentu.

Ami fiar katak Governu no Parseiru Dezenvolvimentu hatudu ona sira nia jenuínu atu dezenvolve rai ida ne’e, no ami espera katak dezenvolvimentu sira ne’e sei hamenus dezafiu ne’ebé Timor-Leste hasoru, hanesan falta rekursu umanus, dependénsia ba petróleu, dependénsia maka’as ba importasaun, ignora dezenvolvimentu setór naun petróleu, no mós kualidade despeza estadu nian ne’ebé sei fraku. Tanba ne’e, ami sujere ba Governu no Parseiru Dezenvolvimentu sira atu rona hanoin sira husi ema barak no instituisaun sira seluk hodi muda polítika ba dezenvolve ekonomia ne’ebé ekuitavel no sustentável. Katak garante povu hotu iha direitu hanesan atu hetan distribuisaun rikusoin liu husi asesu ba setór edukasaun, saúde, bee mós no agrikultura. Ekonomia wainhira sustentável iha ne’ebé bele dezenvolve mós iha futuru la’ós iha tinan balu nia laran de’it.

Timor-Leste moris tiha ona iha “malisan rekursu” nia laran, no ami fiar katak parseiru dezenvolvimentu sira iha knar importante atu ajuda ami nia Governu hodi lori nasaun ne’e sai hosi malisan ida ne’e. Ami sempre fiar katak úniku dalan ne’ebé Timor-Leste tenke foti mak dezenvolve “Konseitu Dezenvolvimentu Ekonomia ida ne’ebé mak Ekuitavel no Sustentável”.

Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu presiza halo revizaun.

Ami apresia ba objetivu PEDN nian atu halakon pobreza no lori povu ba moris di’ak. Tinan rua ona Timor-Leste hahú atu implementa PEDN ne’e, no ita aprende ona buat balu husi esperiénsia, prosesu no mós ho informasaun foun ne’ebé iha. Ami fiar katak, ohin mak oportunidade di’ak ba ita atu halo revizaun no muda ita nia estratéjia hodi atinje objetivu PEDN.

Durante tinan rua ne’e, despeza estadu nian barak liu ba setór infrastrutura fíziku liu-liu iha Projetu Tasi Mane no Eletrisidade. Ita ignora tiha atu dezenvolve infrastrutura umanu, edukasaun, saúde, agrikultura no peska, bee moos, indústria ki’ik no eko-turismu-setor ida ne’ebé bele hadi’a povu maioria ninia moris.

Tanba ne’e, ami sujere atu ita muda diresaun hodi prioritiza setór servisu sosiál nian ba futuru. Bainhira ita la hahú muda diresaun ida ne’e ohin loron, ita sei laiha tan rekursu atu dezenvolve setór sira ne’e, bainhira ita nia riku-soin petróleu no gas ne’ebé limitadu ne’e mamuk tiha ona iha dékada oin mai.

Ita tenke hasees-an hosi dependénsia petróleu ba dezenvolvimentu ne’ebé mak sustentável.

Timor-Leste nudár nasaun segundu iha mundu mak nia ekonomia depende liu ba esportasaun petróleu no gas. Osan barak ne’ebé suli hosi rekursu naun renovavel ida ne’e halo ita ignora tiha dezenvolve setór potensiál seluk ne’ebé bele substitui petróleu bainhira ita nia rekursu petróleu maran tiha ona bele sustenta ita hafoin mina hotu.

Agrikultura mak setór ida ne’ebé importante ba futuru Timor-Leste, atu sustenta no fornese meius subsistensia ba ita nia povu maioria. Infelizmente setór ida ne’e la hetan prioridade hosi Governu, ne’ebé hetan de’it 2% hosi Orsamentu Estadu tinan ida ne’e.

Konta Nasionál 2000-2011 ne’ebé foin lalais ne’e publika hosi Diresaun Jerál Estatístika (DJE) nian foka sai katak husi total ita nia Gross Domestic product (GDP) iha 2011 iha biliaun $5.8, no 81% ne’e mai hosi ekstrasaun petróleu no gas. “GDP naun petrolíferu” maizumenus biliaun $1.1 de’it.  Maske nune’e, metade hosi GDP naun petróleu ida ne’e mai hosi despeza estadu rasik ne’ebé besik 94% mai hosi rendimentu petrolíferu.

Ita nia dependénsia ba importasaun aumenta beibeik. Durante 2011, Timor-Leste esporta tokon $34 iha bens (esklui mina-rai) no tokon $77 ba iha servisu, no importa tokon $325 iha bens no tokon $1,033 ba servisu (la inklui setór petróleu).  Tinan 2012, importasaun sasán aumenta dala rua: tokon $670 ba sasán tomak hanesan ekipamentu eletrisidade, kombustivel, veíkulu, besi, foos, bebidas no simentu. No ita nia esportasaun tokon $31 de’it, ne’ebé maioria mai hosi kafé. Ohin deficit merkadoria hirak ne’e ita bele taka ho osan hosi reseita petróleu. Maibé bainhira ita la dezenvolve setór ekonomia naun-petróleu nian no redús importasaun ohin, ita sei la iha osan atu importa ka fó asisténsia sosiál bainhira ita nia rezerva mina-rai no gas maran.  [Fonte: RDTL DGE Quarterly Statistical Indicators (4q2012) no 2011 External Trade Statistics.]

Tanba ne’e, ami husu ba ita nia Parseiru Dezenvolvimentu sira bele ajuda Governu hodi suporta agrikultór sira atu aumenta sira nia produsaun, aumenta sira nia matenek no ajuda sira ho teknolojia sira ne’ebé sustentável no apropriadu ba sira nia moris. Maske nune’e, ami hein katak ajuda sira ne’e la’ós atu importa tan fini, adubu kímiku no sosa tratór ne’ebé la sustentável no sei estraga meiu-ambiente. Basa, ami fiar katak uza teknolojia sira ne’ebé la sustentável sei estraga prinsipiu no valor sósiu kulturál.

Kreximentu ekonomia “rua digitu” la’o ho inflasaun, la benefisia ema barak.

Beibeik no dala barak ona Governu liu hosi komunikadu, palestra no dokumentu ofisiál hateten katak, Timor-Leste iha kreximentu ekonomia non-oil GDP “rua digitu.” Ami triste tanba kreximentu ekonomia ida ne’e akompaña ho nivel inflasaun ida ne’ebé “rua digitu” mós, no aumenta pobreza no hamlaha maske nasaun ida ne’e gasta ona osan dolar biliaun ba biliaun.

Inflasaun hanehan maka’as ema kiak, hamenus kapasidade atu sosa sasán, no sei aumenta pobreza ba sira ne’ebé hela iha area rural no mós sira ne’ebé laiha servisu. Ita nia inflasaun ida ne’e akontese tanba ita la konsege kria ekonomia produtivu ida ne’ebé forte iha rai laran atu bele absorve despeza estadu nian ne’ebé sa’e maka’as tinan-tinan.

Aleinde ne’e, distribuisaun rekursu ekonomia tomak la justu ba povu sira, liu-liu sira ne’ebé hela iha area rural. Maski ekonomia maiór parte husi esporta mina no gas, ne’ebé pertense ba povu tomak, so grupu ki’ik oan ida husi klase aas mak hetan benefísiu boot. 10% ema sira ne’ebé riku liu hetan rendimentu dala 14 kompara ho rendimentu ne’ebé kiak liu 10%, maski agrikultura subsistensia no barter inklui ona. Medida rendimentu perkapita kada fulan nian iha tokon $40 no ki’ik liu mak tokon $24 iha Oecusse. Ida ne’e hatudu katak metade hosi populasaun Timor-Leste ne’e nia rendimentu menus $1.33 ba kada ema ba kada loron. [Fonte: RDTL DGE Household Income and Expenditure Survey 2011.]

Ita hotu tenke servisu hamutuk atu enfrenta dezafiu atu muda situasaun sira ne’e ba dalan ida ne’ebé sustentável liu. Mudansa sistema ekonomia, dezenvolve setór naun petróleu, liu-liu agrikultura no peska atu ita bele fornese ai han ba ita nia an rasik. Barak ko’alia kona ba “ekonomia inklusivu,” maibé fó benefísiu ba ema uitoan de’it, ita tenke koko hamutuk atu atinje justisa ekonómiku, ne’ebé ema hotu hetan no simu nia parte justu.

Ita tenke iha esforsu atu atinje soberania ai han, no valorija ita nia kolleita no prodús sasán ba nesesidade bázika hodi substitui sasán maioria mak ita importa hela. Indústria ki’ik no prosesamentu agríkola no peska ba konsumu lokál bele hadi’ak balansu komérsiu no fó servisu, no mós sei ajuda ita atu ekonomikamente no mós polítikamente sai independente duni. Iha tempu ne’ebé hanesan, turizmu no fatin ba merkadu esportasaun bele aumenta vizita estranjeiru.

Ami husu ba Parseiru Dezenvolvimentu Timor Leste atu ajuda ami atu prodús ba ami nia merkadu doméstiku hanesan“value added” ba povu Timor-Leste rasik, duke luta atu kompete hasoru agrikultura indústria sira husi nasaun seluk.

Governu tenke kontinua hamenus ninia gastu total.

Ba tinan ida ne’e, ami apresia tebes ba esforsu Governu hodi redús nivel kreximentu orsamentu estadu nian. Ami hanoin mudansa ida ne’e tenke kontinua no mós akompaña ho dezeñu orsamentu ida ne’ebé realistiku liu ba despeza infrastrutura nian, basa, partikulármente ida ne’e sei ajuda orsamentu tuir liña realidade nian.

Redús nivel kreximentu orsamentál ida ne’e iha tinan ne’e hatún osan ne’ebé atu foti hosi Fundu Petrolíferu hodi la’o tuir nivel Rendimentu Sustentável Estimadu, Governu foti biliaun $0.8 hosi Fundu Petrolíferu kompara ho 2012 ne’ebé foti biliaun $1.5. Ami hein atu disiplina Governu nian ida ne’e tenke la’o iha tinan sira oin mai, atu nune’e bele garante iha fiskál sustentabilidade ekonomia ba jerasaun sira ohin loron no mós ba jerasaun sira ne’ebé sei mai. Maske, nune’e ita hatene katak bele iha redusaun iha 2013 tanba tinan kotuk ita hasai barak liu duke ita presiza; 41% orsamentu 2013 finansia ho osan mak foti husi Fundu Petrolíferu durante 2012, no 48% seluk sei selu husi osan foun ne’ebé foti husi Fundu Petrolíferu.

Despeza rekorente iha OJE 2013, 21% as liu kompara ho gastu OJE 2012, eskala neineik liu duke 37% sa'e husi 2011 ba 2012, maibé kreximentu ida ne’e nafatin la sustentável. Ema barak ladún fiar katak Timor-Leste nia situasaun ekonomia iha hela perigu nia laran tanba ita iha biliaun $14 ne’ebé rai hela iha Fundu Petrolíferu.

Ita besik laiha ekonomia doméstiku ida ne’ebé produtivu atu bele absorve osan sira ne’ebé fakar sai ne’e. Agrikultura ne’ebé akumula 80% populasaun tenke sai nudár baze ba kriasaun ekonomia doméstiku. Maibé OGE 2013 sei gasta $144 ba iha Projetu Tasi Mane, maski nune’e sei gastu osan biliaun 10 ka liu se wainhira atu halo hotu. Despeza ba Projetu Tasi Mane tinan ida ne'e inklui Baze Fornesimentu iha Suai, Aeroporto Suai, no Auto-estrada Suai-Beacu.

Ami duvida tebes katak Projetu Tasi Mane sei lori benefisiu ba povu maioria, tanba gastu publiku ba projetu ne’e barak liu duke atu hetan retornu. Ne’e sei fornese númeru servisu uitoan de’it, no ita fó subsídiu boot liu ba kompañia sira husi rai li’ur. Agrikultór sei lakon rai ba prodús ai-han no dependénsia ba importasaun sai boot liu, no mós pobreza sei sai maka’as liu bainhira osan mina hotu ona. Ami hein katak Parseiru Dezenvolvimentu, bele ajuda Governu no sosiedade sivíl, hatudu analiza realistiku ba kustu, benefísiu no viabilidade husi Projetu Tasi Mane antes kontratu obrigatóriu Timor-Leste atu selu atus tokon dolar balun ba konstrusaun, ne’ebé sei bele akontese iha fulan balu.

Aleinde ne’e Projetu Tasi Mane, ohin loron Governu hakarak gastu osan barak tan ba aeroportu Dili, Zona Ekonómiku Esklusivu Oecusse, Portu Tibar, ponte rua Comoro, ne’ebé ita sei duvida hela mós nia benefísiu. International Financial Corporation (IFC) ajuda dezeña portu no aeroportu, bazeia ba asumsaun la realistiku enormemente aumenta importasaun no viajen aereas. Ami preokupa bainhira Parseiru Dezenvolvimentu sira nia “ajudu” ne’e atu halo aat liu malisan rekursu ba Timor-Leste, aloka parsela bot husi rekursu públiku atu benefisia ba ita nia povu minoria de’it.

Tanba ne’e, ami husu ba Parseiru Dezenvolvimentu sira atu bele ko’alia onestu ba ami nia Governu, hodi ajuda desizor polítiku atu kompriende katak mega projetu ne’e la realistiku ameasa justisa ekonómiku no futuru Timor-oan tomak nian. Ajuda ami investe iha rekursu umanu, jestaun di’ak ba polítika fiskál no orienta ba dezenvolvimentu ekuitavel no sustentável. Timor-Leste presiza imi tau prioridade ba programa sira hodi ajuda ami nia povu kiak no vulneravel sira, nafatin fornece ba sira no sira nia gerasaun.

Governu kontinua taka matan ba dezenvolvimentu umanu.

Ohin loron, ema barak mak preokupa kona-ba kualidade rekursu umanus Timor-oan sira nian. Labarik sira la estuda iha eskola, futuru labarik sira permanentemente limitadu- falta nutrisaun ai-han, tuir loloos ema seidauk bele mate maibe tanba sistema saúde labele ajuda sira nia moris. Oinsá ita bele alkansa direitu umanus, ne’ebé Timor-Leste ho kometimentu ratifika Akordu Internasionál kona ba Direitu Ekonómiku, Sosiál, no Kulturál, iha tinan sanulu kotuk?

Problema sira ne’e sei bele redús bainhira iha investimentu ida ne’ebé sériu ba setór servisu sosiál ida ne’e. Maske iha OJE 2013 ne’e hadi’ak liu uitoan iha saúde hanesan atu sosa ekipamentu médiku nian ne’ebé importante, maibé OJE ne’e nafatin aloka de’it 4.2%, menus metade kompara ho norma global.

Setór edukasaun mós nafatin ladún hetan atensaun OJE 2013 aloka de’it 8.4%, maske iha aumenta osan uitoan kompara ho tinan 2012 7.0%. Nasaun sub-dezenvolvidu sira ne’ebé valorija sira nia povu gasta maizumenus 20% hosi sira orsamentu estadu nian ba edukasaun. Nasaun sira iha progresu atinje MDG tanba sira gastu 28% husi gastu estadu ba iha edukasaun no saúde.

Daudauk ne’e, Governu halo hela prosesu konsultasaun atu identifika oinsá Timor-Leste bele atinje Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu nian iha setór sira hanesan edukasaun no saúde. Atu atinje padraun sira ne’e, Governu no Parseiru Dezenvolvimentu sira tenke sériu atu investe maka’as no prioritiza setór sira ne’e, atu hadi’ak kualidade servisu no povu bele asesu. Ami fiar katak hadi’ak kualidade povu nia moris no rekursu umanu sai hanesan aliserse fundamental ba nasaun Timor-Leste ninia dezenvolvimentu.

Setór privadu presiza investe futuru nasaun nian.

Timor-Leste presiza duni iha setór privadu ida ne’ebé forte atu bele ajuda dezenvolve nasaun Timor-Leste. Ita nia empreza la-bele depende osan husi estadu nafatin.

Durante ne’e, setór privadu sira iha Timor-Leste haluha atu investe ba setór sira ne’ebé bele fornese kampu traballu ba nia ema sira. Hosi forsa laboral na’in 600,000 iha Timor-Leste ne’e, 70% depende ba setór agrikultór, servisu informal, no menus husi 10% mak servisu iha empreza privadu inklui kontraktor Governu nian. Setór privadu tenke fó prioridade ba agrikultura, ne’ebé bele hamenus kiak no dezenvolve ekonomia.

Ema na’in 58,200 mak servisu iha setór privadu, hosi sira ne’e 75% traballadór sira ne’e mesak mane. Hosi ne’e, ema na’in 18,000 servisu iha empreza konstrusaun. Kompañia na’in sira foti maioria barak liu husi lukru ne’ebé sira hetan, no investe fila fali oituan liu duke atu haboot sira nia empreza no mós Timor-Leste. Liu-liu kompañia ne’ebé baze iha Dili ki’ik liu- maski sira nia lukru sa’e 44%, husi 2010 too 2011 re-investe tun duni ba 38%, valor menus husi 9% husi lukru. Empreza distritu di’ak liu- sira investe husi metade lukru sira, boot liu kompara iha tinan 2010. Ita nia setór privadu tenke hanoin ba futuru sira nian, nune’e mósita nia nasaun nia futuru. [Fonte: RDTL DGE Business Activities Survey 2011.]

Alende, kontraktor lokál no internasionál presiza prodús servisu ho kualidade di’ak. Ita nia Governu no Parseiru Dezenvolvimentu bele servisu ho ita nia setór empreza atu dezenvolve ekuitavel no sustentabilidade Timor-Leste, ho kualidade projetu no kualidade moris, ba tempu naruk, ka lae?

Ohin loron, Timor-Leste iha benefisiáriu barak -- empresariu kontraktor, veteranu, funsionáriu públiku - ne’ebé moris husi rikusoin mina nian no mós generozidade parseiru dezenvolvimentu nian. Sosiedade tomak ita -- sosiedade sivíl, Estadu, setór privadu, parseiru dezenvolvimentu no kada sidadaun -- tenke fokus ba ita nia osan, ita nia rekursu, ita nia tempu no ita nia esforsu atu hadi’ak moris ba kada ema Timor-oan, inklui ita nia oan no bei-oan sira.

Se ita la servisu ho matenek liu maka’as liu ba hadi’ak futuru nian, se tan?

No comments:

Post a Comment